|
ivoni4ka -> RE: Кравјо млеко (23.9.2012 18:44:00)
|
ИЗВОРНА ПОРАКА: Elce
И правевме алерго тестови на С и испадна алергична на казеин,алфа лакто глобулин,млеко и куче.Се поклопува приказната која почнав да и давам кравјо млеко на 9 месеци заради почеток во градинка заглавивме по месец дена во Козле и кога и да настине прави многу шлајм и после подолго пешачење или ако трчка во маалски парк каде лежат малски кучиња таа кашла постојано и се чудевме од што,сега ни е јасно.Знам дека ваквите алергии потоа може да исчезнат но сега морам да направам нешто.Дали можам да и давам козјо млеко,дали таму казеинот е помалку застапен,докторката му рекла на мм да го првриваме млекото,но читав на интернет дека не с еуништува така.
eve ova go najdov na internet se nadevam deka ke ti pomogne
Alergija na mlijeko i intolerancija laktoze se često poistovjećuju, iako se radi o dva različita stanja.
Intolerancija laktoze nastaje kao rezultat manjka enzima laktaze, koji je potreban za razgradnju laktoze (mliječni šećer) u probavnom traktu čovjeka. Ako osoba nema dovoljno navedenog enzima, laktoza se ne može pravilno apsorbirati, te nastaju neugodni simptomi kao što su nadimanje i proljev koji se mogu pojaviti nekoliko sati do nekoliko dana nakon konzumiranja hrane koja je sadržavala laktozu. Osim kravljeg mlijeka, kozje i ovčje mlijeko također sadrže laktozu, što znači da te vrste mlijeka također ne mogu biti poželjna zamjena.
Ne postoji medicinski tretman za intoleranciju laktoze, već se simptomi mogu izbjeći kontrolom količine laktoze u prehrani. Odrasle osobe sa intolerancijom laktoze često mogu unositi male količine mlijeka bez ikakvih simptoma.
Alergija na kravlje mlijeko je najčešća alergija na hranu kod male djece sa incidencijom od 2-7% do dobi od godine dana. Reakcija nastaje odmah i već malom količinom mlijeka, bilo dojenjem kada majka konzumira mliječne proizvode, ili od hranjenja djeteta sa kravljim mlijekom. Djeca obično prerastu ovu vrstu alergije, no svaki peti mališan ostaje alergičan i kao odrasla osoba. Simptomi su uglavnom blagi, i mogu zahvatiti bilo koji dio tijela, nastaju: osip, proljev, povraćanje, bolovi u trbuhu, teškoće sa disanjem. U vrlo rijetkim slučajevima dolazi do anafilaksije.
Alergija na kravlje mlijeko nastaje kao rezultat prisutnosti alergena u mlijeku a to su kazein i bjelančevine sirutke. Osobe mog biti alergične na ili na kazein, ili na proteine sirutke, ili na oboje. Alergijska reakcija nastaje sa vrlo malim količinama tih tvari koje se unose hranom. Pasterizacija mijenja oblik bjelančevina sirutke, tako da osobe koje su inače osjetljive, nemaju problema sa pasteriziranom mlijekom. No termička obrada ne utječe na kazein, tako da osobe koje su alergične na kazein, pokazuju simptome sa korištenjem svih vrsti mlijeka i mliječnih proizvoda. Kozje i ovčje mlijeko, radi sličnosti sa kravljim, također mogu izazvati neželjenu alergijsku reakciju.
Ako se u vašem slučaju stvarno radi o alergiji na mlijeko (a ne intoleranciji laktoze), držite se slijedećih uputa:
- izbjegavajte mlijeko i mliječne proizvode (maslac, sireve, jogurte)
- obavezno čitati deklaracije prilikom kupnje hrane, ne kupovati hranu sa sumnjivim sastavom
- pokušati pronaći proizvode koji ne sadrže mlijeko i mliječne sastojke
- izbjegavajte sve prehrambene proizvode sa mliječnim sastojcima (laktoza, kazein i sirutka mogu biti prisutni u velikom broju namirnica), pazite na ostale sastojke proizvoda koje kupujete jer svi slijedeći sastojci su derivati mlijeka ili imaju u sebi mliječne sastojke: arome maslaca, demineralizirana sirutka, hidrolizirane mliječne bjelančevine, hidrolizirani kazein, karamel, kazeinati (magnezij, amonij, kalij kazeinat), laktati, laktoalbumin, laktoferin, laktoglobulin, mlijeko u prahu, visoko proteinsko brašno
Svi nutritivni sastojci iz mlijeka (proteini, kalcij, vitamin A, vitamini B kompleksa) mogu se bez ikakvih problema dobiti i konzumiranjem druge hrane.
Unosu proteina doprinijeti će meso, riba, jaja i mahunarke. Riba i riblja ulje također su odličan izvor vitamina A, kao i tamnozeleno lisnato povrće. Kalcij se nalazi u sardinama, smokvi, bademu i drugom sušenom jezgrastom voću. Svo svježe voće i povrće odličan je izvor vitamina i minerala.
Kod pripreme hrane, mogu se koristiti i druge vrste mlijeka, a koji ćete odabrati ovisi o vrsti hrane koju pripremate. Rižino mlijeko je dobro za piće i upotrebu sa žitaricama i mueslijem. Može se koristiti za pečenje slastica ili kao zgušnjivač. Mlijeko se može napraviti od badema, sezama i drugog orašastog voća, kao i od kokosa. U nekim se receptima kravlje mlijeko može zamijeniti sa vodom, juhom ili sokom.
Ako ste alergični na kravlje mlijeko, kozje i sojino mlijeko također mogu biti problematični jer su visokoalergeni. Proizvodi od kozjeg i sojinog mlijeka tada nisu dobro rješenje. Ako imate samo intoleranciju laktoze, sojino mlijeko možete sa sigurnošću koristiti u prehrani, a tako i njene proizvode.
Ako ste alergični na mlijeko i mliječne proizvode možete za zamjenu koristiti slične proizvode: margarin bez dodataka mliječnih sastojaka
-jogurt od zobi
-sir od riže
-namazi od riže
-rižin sladoled
-čokolada od rogača
-vegan čokolada
-svi vegan proizvodi (dobiveni isključivo bez mlijeka i mliječnih sastojka)
Svakako posjetite dobar dućan zdrave hrane, zatražite alternative za proizvode koje želite nadomjestiti prehranom. Pronađite na internetu web stranice sa receptima bez kravljeg mlijeka (primjer). Budite otvoreni otkrivanju novih okusa, aroma i tekstura - zapamtite da nikad nećete dobiti identičnu kopiju hrane koju nastojite zamijeniti. Nastojite si što više obroka pripremiti sami, tako ćete koristiti svježije namirnice, imati ćete bolju kontrolu unosa nutrijenta i manje dodanih aditiva.
Što se tiče metabisulfita, njegova oznaka na deklaraciji hrane je E224, no treba pripaziti i na E 221 do E 228 koji su srodni po sastavu. Metabisulfit se koristi u proizvodnji vina, a ponekad i u pivarstvu, u proizvodnji konzerviranog luka, krumpira, salate i drugog povrća, konzerviranog voća (grožđice i suhe marelice), te očuvanju boje kozica i morskih plodova. Treba izbjegavati navedene proizvode.
I posljednje, što se tiče glutaraldehida, navedena tvar nije prehrambeni aditiv i ne smije se nalaziti u hrani. Ako hrana sadrži glutaraldehid, znači da je zagađena. Glutaraldehid može dospjeti u hranu iz plastične ambalaže u kontaktu sa hranom. Jedini način da se izbjegne mogućnost onečišćenje glutaraldehidom je da se ne konzumiraju mesni proizvodi, sirevi i ostala hrana koja je zapakirana u plastičnu ambalažu.
|
|
|
|